Obilježavajući dan materinskog jezika učenici 1.a, 1.b i 3. c uputili su se tragom lika i djela Milutina Milankovića s nastavnicom Mirjanom Radišić Balihodžić.

Na osnovu istraživačkog rada iz literature o ovom svestranom znanstveniku, fotografijama iz obiteljskog albuma, svjedočanstvima koja je u svojim književnim djelima ostavio sam Milutin Milanković, pokušali smo više dokučiti o ovom putniku „Kroz vasionu i vekove“.

Učenici 3. c tragali su za spoznajama kako je dječak slaboga zdravlja, rođen pokraj Dunava, u Dalju 28. 5. 1879. (tada Austro-Ugarska), postao svjetski priznati znanstvenik još za života, „njegovo ime povezano s temeljnim otkrićima koja su na neki način odredila buduću civilizaciju, a unatoč tome jedno vrijeme gotovo zaboravljen, a danas nedovoljno poznat“ (Fajfer I., Milutin Milanković; Život i djelo, diplomski rad, Osijek, 2012.).

Čitali smo ulomke iz Milankovićevog znanstveno-popularnog djela „Kroz vasionu i vekove“, izdvojili zanimljive citate, napravili mali rječnik astronomskih pojmova, zavirili u Milankovićeve svjedodžbe i diplome, napravili kratak pregled (kronologiju) života Milutina Milankovića, oživjeli fotografijom Milankovićev rodni Dalj i Dunav pokraj kojega je odrastao, a učenik Stefan Bugarski je napravio interaktini model kratera na Mjesecu koji nosi Milankovićevo ime. Saznali smo i da jedno nebesko tijelo u asteroidnom pojasu nosi ime „1605 Milankovic“, kao i za medalju Milutin Milanković koju Europska unija od 2003. dodjeljuje znanstvenicima za izuzetne zasluge u proučavanju dugoperiodičnih promjena klime i u modeliranju klime.

Učenici 1.a i 1. b odgonetali su za najveće tajne života – što kažu različite znanstvene teorije o postanku života, a što Biblija (iz književnosti nedavno smo radili Stari i Novi zavjet) i čitali ulomke „Rođenje naše Zemlje“ i „Sveto pismo i prirodne nauke“ iz Milankovićevog romana „Kroz vasionu i vekove“.

Na Dan maternjeg jezika, a u sklopu projekta „Tragom Milutina Milankovića“, bilo je vrlo zanimljivo putovati kroz vrijeme s Milutinom Milankovićem!

Mirjana Radišić Balihodžić

Učenici 2.b razreda Dan materinskog jezika obilježili su s nastavnicom Slađanom Milješić Ćićić istraživačkim radom u tri grupe.

Prva grupa učenika istraživala je arhaizme u „Gorskim vijenacu“, Petra Petrovića Njegoša, a njihov zaključak je da je prirodno da se jezik s vremenom mijenja, ali da nas arhaizmi i historizmi povezuju s kulturnom baštinom i svjedoče povijesnom razvoju jezika.

Druga grupa učenika bavila se suvremenim jezičkim izrazom mladih, koji u svakodnevnoj komunikaciji često koriste žargonizme i skraćenice, navodeći brojne primjere za to. Njihov zaključak je bio da žargon obogaćuje svakodnevni govor i čini ga dinamičnijim, ali da je važno da razlikujemo neformalni stil od standardnog jezika.

Treća grupa učenika istraživala je pravopisne pogrješke koje se najčešće javljaju u komunikaciji na internetu, naveli tipične i učestale primjere i zaključili kako je važno njegovati pismenost i voditi računa o pravopisu i u digitalnom okružju.

Očuvanje materinskog jezika ne znači odbijanje promjena, već njegovanje jezične kulture, poznavanje njegove prošlosti i odgovorno korištenje u sadašnjosti.

Slađana Milješić Ćićić