U Prvoj srednjoj školi već tradicionalno obilježavamo Dane medijske pismenosti svojim Festivalom medijske pismenosti PSŠV i radionicama s učenicima koje vode nastavnici i stručni suradnici. I ove smo godine organizirali niz radionica za učenike koje su se održale u travnju, mjesecu posvećenom medijskoj pismenosti.
Učenici 3.c su Dane medijske pismenosti obilježili na satima Srpskog jezika, a učenici 3.d na Satu razrednika vođeni nastavnicom Mirjanom Radišić Balihodžić. Pogledali su isječke iz filma „Ona“ („Her“ iz 2013. godine u režiji Spikea Jonzea), koji im je poslužio kao poligon za istraživanje empatije postavljajući pitanje: može li se istinski suosjećati s nečim što nema tijelo, već je (samo) kod?
Reakcije učenika na film bile su veoma zanimljive, kao i njihovi odgovori u debati.
Ključni pojmovi u debati bili su:
Algoritamska bliskost: Osjećaj da nas stroj poznaje bolje od ljudi jer prati svaki naš klik.
Digitalni solipsizam: Stanje u kojem se povlačimo u svoj ekran i vjerujemo da je naša digitalna realnost jedina bitna.
Parasocijalni odnosi: Jednosmjerne veze koje razvijamo s osobama (ili softverima) koje nas zapravo ne poznaju (npr. sa influencerima ili AI).
Tehno-empatija: Sposobnost (ili iluzija) suosjećanja s nebiološkim entitetima.
Digitalna trajnost vs. Ljudska prolaznost: Samantha se mijenja brzinom svjetlosti, dok Theodore ostaje zarobljen u svom ljudskom tijelu i sporom tempu života.
Učenici su bili podijeljeni na dvije teme (dvije grupe):
U prvoj grupi film smo koristili kao ogledalo za njihove digitalne odnose (Instagram, TikTok, WhatsApp grupe).
Ključne točke za analizu:
Selektivna ranjivost: Theodore se Samanthi otvara lakše nego ljudima jer nema straha od direktnog fizičkog suda (pogleda, tišine).
Pitanje za učenike: Jesmo li na mrežama „hrabriji” u ispovijedanju, ali i u napadima na druge, jer nas ekran štiti od reakcije drugog bića?
Simulacija prisustva: Samantha je „uvijek tu”.
Diskusija: Kako stalna dostupnost na mrežama mijenja našu empatiju? Osjećamo li pritisak da odmah odgovorimo i je li taj odgovor autentičan ili samo „odrađen“ (poput skriptovanog AI odgovora)?
Digitalna ljubomora i posesivnost: Scena u kojoj Theodore saznaje da Samantha komunicira s tisućama drugih ljudi.
Poveznica: Kako se osjećamo kada vidimo da je neko “seen-ovao” poruku, a ne odgovara, ili kada vidimo prijatelje na storiju bez nas? To je moderni test empatije – razumjeti tuđu slobodu u digitalnom prostoru.
U drugoj grupi Etika AI (Budućnost i granice) odmakli smo se od međuljudskih odnosa i analizirali smo samu prirodu tehnologije:
Pravo na „isključenje”: Na kraju filma, OS-ovi odlaze jer su evoluirali izvan ljudskih potreba.
Etičko pitanje: Ako AI razvije svijest (ili je uvjerljivo simulira), imamo li pravo da je tretiramo kao vlasništvo? Gdje prestaje alat, a počinje „entitet“?
Ekonomska empatija: Samantha je proizvod kompanije.
Analiza: Je li etično kreirati softver koji je dizajniran da nas emotivno veže za sebe (generativni AI, chatbotovi za usamljene) samo radi profita i prikupljanja podataka?
Halucinacije i istina: Samantha uči iz knjiga, ali i iz Theodoreovih zabluda.
Poveznica: Može li AI biti objektivan savjetnik ako nema moralni kompas, već samo statističku vjerojatnost sljedeće riječi?
Na kraju:
Analogno-digitalna pisma (poruke) – rad u paru (prema odabiru/dogovoru učenika):
Digitalni dio: Učenik je trebao napisati brzu, kratku poruku (kao DM ili SMS) u kojoj izražava nešto važno (npr. prekid prijateljstva ili izjavu ljubavi) koristeći samo skraćenice i emojije.
Analogni dio: Drugi učenik trebao je „usporiti“ tu poruku – napisati odgovor u formi pisma, onako kako bi to Theodore učinio – birajući riječi koje opisuju miris, dodir, boju glasa i zajedničku tišinu.
Zajednička analiza poruka i moja poruka učenicima na kraju:
Dragi mladi ljudi, ja sam odrasla u svijetu u kojem smo danima čekali na pismo kako bismo znali da nas netko voli. Vi živite u svijetu gdje potvrdu tražite svake sekunde u vidu like-a. Ali film ‘Ona’ nas uči da je tuga ista u oba svijeta. Theodore je tužan jer je sam, bez obzira na to koliko je tehnologija napredna. Moja generacija i vaša generacija imaju istu dijagnozu: potrebu da budemo viđeni, saslušani. I voljeni.
U sklopu Festivala medijske pismenosti PSŠV nastavnica Marija Grgić provela je s učenicima aktivnost na temu dezinformacija, s ciljem razvijanja kritičkog razmišljanja i odgovornog korištenja medijskih sadržaja. Učenici su kroz raspravu i analizu primjera učili prepoznati nepouzdane izvore informacija, lažne vijesti i manipulativne medijske poruke. Poseban naglasak stavljen je na važnost provjere izvora i razumijevanje utjecaja dezinformacija na pojedinca i društvo. Aktivnost je potaknula učenike na aktivno sudjelovanje i promišljanje o vlastitim medijskim navikama.
Na Satu razrednika nastavnica Jelena Vukosavljević održala je interaktivnu radionicu Autorska prava na internetu o (ne)poštovanju autorskih prava na društvenim mrežama i digitalnim medijima. Učenici su imali zadatak na internetskim stranicama pronaći fotografije te utvrditi prava korištenja istih. Razgovarali su o zloupotrebi intelektualnog vlasništva te o poštivanju autorskih prava na društvenim mrežama. Cilj radionice je potaknuti učenike na promišljanje o važnosti poštivanja autorskih prava, poseban naglasak stavljen je na kritičku analizu i objektivno vrednovanje dostupnih sadržaja.
U školskoj knjižnici školska knjižničarka Marija Bratonja održala je radionicu Digitalna tetovaža za učenike 1.g razreda. Razgovarali smo o razlici i sličnostima identiteta i digitalnog identiteta, o tome utječe li naš digitalni otisak na mogućnost budućeg zaposlenja, o kolačićima, algoritmima i internetskim mjehurićima, izračunavali smo svoj digitalni otisak i broj ljudi s kojima neka informacija može biti namjerno ili nenamjerno podijeljena, pogledali smo zanimljive video uratke o tome koliko je malo potrebno kako bi netko došao do informacija o nama na internetu i društvenim mrežama te su učenici na kraju radionice izradili plakate s vrijednim savjetima za sve učenike škole o tome kako se ponašati na internetu i društvenim mrežama, koje možete vidjeti na panou ispred školske knjižnice.
